Glavna Stranica
 Dizajn Projekta




Prevodi:

বাংলা / Baṅla
Català
中文 / Zhōngwén
Deutsch
English
Español
Filipino/Tagalog
Français
Ελληνικά / Elliniká
हिन्दी / Hindī
Italiano
Polszczyzna
Português
Română
Српски / Srpski
Tiếng Việt
Türkçe

                                        

Ostale strane

Moduli

Mapa sajta

Ključne reči

Kontakt

Korisni dokimenti

Korisni linkovi

Sadržaj:

Sadržaj:

Sadržaj:

Sadržaj:

Sadržaj:


DIZAJN ZAJEDNIČNOG PROJEKTA

Pravila za Rukovodioce

Autor: Fil Bartl, Dr.

Prevodilac: Adriana Dulić


Glavni Dokumenti u Lekciji

Pri planiranju, kako pripremiti dizajn zajedničnog projekta?

Isečak:

Ovo je usmerivački dokumenat, namenjen za upotrebu zajedničnog mobilizera i odredjenih članova zajednice izabranih od strane čitave zajednice da sprovedu želje zajednice pri planiranju i izvršavanju akcije.

Zajednični projekat je organizovan skup akcija koji odredjuje prioritetne izbore i želje čitave zajednice (ne odredjenog pojedinca, stranke, ili grupe pri zajednici, i ne spoljne agencije).

Uvod:

Kako je zajednica mobilizovana, i kako svi njeni članovi učestvuju u izboru akcija za sprovodjenje, korisno je izkombinovati sve te izbore i odluke u zajedničnom projektu. Ovaj dokumenat je vodič pri zajedničnom dizajnu projekta.

Uvideti ćete da većina odluka donešenih u procesu mobilizovanja i ogranizovanja, i pri idejnom sastanku, su odraženi u dizajnu zajedničnog projekta. To je namerno tako; zajednično baziran projekat treba da bude odraz izbora i odluka čitave zajednice.

Četiri ključna Pitanja:

Pri planiranju zajedničnog projekta, i pri ispisivanju tih planova u projektnom dokumentu, korisno je započeti sa principima dizajna projekta, nego ograničiti opise na teme za diskusiju. Četiri ključna pitanja obuhvaćena u ovim lekcijama pokrivaju te principe.

Ta četiri ključna pitanja, i neke verzije tih pitanja, su proširena i prostudirana u detalje u ovom dokumentu. Kako razmotrite svako pitanje, i detalje povezane sa njima, njihovi odgovori predstavljaju svaki elemenat dizajna projekta. Nemojte se toliko preokupirati sa detaljima da zaboravite da su četiri pitanja jedna celina; ona logično pripadaju jednoj celini.

Ovo je osnovni skup četiri ključnih rukovodstvenih pitanja u materijalnom smislu:
  • Šta želimo?
  • Šta imamo?
  • Kako možemo da iskoristimo to što imamo da bi dobili to što želimo?
  • Šta će se desiti kada to ostvarimo?

Ovo je isti skup ali u geografskom smislu:
  • Gde želimo da stignemo?
  • Gde smo sada?
  • Kako možemo stići odavde dotle gde želimo biti?
  • Šta će se desiti kada to ostvarimo?

Pri skup ključnih pitanja je postavljen u smislu neke materijalne želje: "Šta" je poželjno. Ovo je koristan prilaz ukoliko se prioriteti zajednice mogu iskazati u smislu gradnje, kupovine, održavanja, popravke ili posedovanja neke "stvari" od vrednosti ili koristi.

Iskustvo u radu sa zajednicama je pokazao da različite siromašne zajednice mogu imati različite prioritete, u zavisnosti na njihove okolnosti. Siromašne seoske zajednice, na primer, često iskažu njihove prioritetne ciljeve u smislu zajedničnih objekata, bolnice, škole, izvor vode, sanitacija. Ljudi u gradu možda žele isto (često puta kao produžetak postojećih objekata) ali, takodje, će možda želeti da se udruže u borbi za stanarska prava, u zaštiti protiv vandalizma i kriminala, i ostalim promenama u postojećim pravima i praksama.

U svakom slučaju četiri pitanja su povezana jedno sa drugim kao celina: (1) želja je utvrdjena, (2) postojeća sredstva su utvrdjena, (3) načini korišćenja tih sredstava da bi se postigli poželjni rezultati su utvrdjeni, i (4) neki uticaji i posledice su predvidjene. Bez obzira u kom smislu su iskazana, materijalnom, geografskom ili drugom, četiri pitanja (i njihovi odgovori) ostaju ista, i povezana su jedno sa drugim na isti način.

Proširena Ključna Pitanja:

Dok je dizajn zajedničnog projekta baziran na istim četiri pitanjima, on je pojašnjen proširivanjem tih pitanja. To ne oduzima od neophodnosti tih četiri pitanja, nego ih razjašnjava.

Pošto je dizajn projekta izražen kao pisani dokumenat, ova pitanja (proširen spisak) služe kao poglavlja ili odeljci pri dizajn dokumentu.

Proširena verzija dizajn projekta postavlja ista ključna pitanja.
  • Šta je problem?
  • Postavite cilj kao rešenje tog problema;
  • Rafinirajte taj cilj u ograničen skup zadataka (SIDRO);
  • Utvrdite sredstva i ograničenja;
  • Proizvedite skup strategija za korišćenje tih sredstava, izbegavanje ograničenja i ostvarivanje ciljeva;
  • Izaberite najefektniju strategiju;
  • Utvrdite organizaciju (strukturu, ko šta treba da uradi, budžet, raspored); i
  • Utvrdite nadgledavanje, izveštavanje, ocenjivanje.

"Šta želimo?" rukovodstveno pitanje je prošireno u prva tri na proširenom spisku:

  • Šta je problem?
  • Postavite cilj kao rešenje tog problema;
  • Rafinirajte taj cilj u ograničen skup zadataka (SIDRO);

Naši ciljevi odredjuju šta želimo. Oni su odgovor na prioritetni problem zajednice.

"Šta imamo? rukovodstveno pitanje je prošireno u:

  • Utvrdite sredstva i ograničenja;

"Šta imamo" može biti podeljeno u dve vrste pitanja: (1) šta imamo što je korisno i vredno (sredstva) i što bi nam moglo pomoći da postignemo šta želimo i (2) šta imamo što bih nas moglo sprečiti u postizanju toga što želimo postići (ograničenja). To mogu biti dva posebna poglavlja ili odeljka u dizajnu projekta.

"Kako možemo da iskoristimo to što imamo da bi dobili to što želimo?," je prošireno u tri pitanja:

  • Proizvedite skup strategija za korišćenje tih sredstava, izbegavanje ograničenja i ostvarivanje ciljeva;
  • Izaberite najefektniju strategiju; i
  • Utvrdite organizaciju (strukturu, ko šta treba da uradi, budžet, raspored).

Samo jedna strategija (put koji vodi ka postizanju ciljeva) je poželjna i potrebna. Kao što je pokazano u idejnom sastanku, proizvodnja nekoliko alternativa i onda izbor jedne je način da se proces donošenja odluka načini učesničkim. Organizovanje procesa je zadatak mobilizera, i logično bi trebao da je baziran na ciljevima i strategiji izabranim od strane zajednice.

"Kako možemo da iskoristimo to što imamo da bi dobili to što želimo?" takodje obuhvata i budžet. Detaljni budžet bi trebalo staviti u prilog. Vaš detaljni budžet treba da ima totalni trošak za svaku budžet kategoriju. Linije treba da su grupisane u slične vrste troškova (na primer: plate, prevozna sredstva, komunikacija, gorivo). Ukoliko možete, razdvojite sredstva koja se mogu ponovo koristiti od tih koja se odjednom potroše.

Budžet bi trebao da bude realna procena svih troškova neophodnih za sprovodjenje i održavanje projekta. Ukoliko je moguće pokažite potencijal za kranje samo-održavanje projekta, ili potencijal za podršku iz nekog drugog izvora od toga za koji se prijavljujete. Procena troškova bi trebala da bude prikazane u logičnim kategorijama kao što su: plate; materijali i zalihe; oprema; putovanje; najam; telefon. Dobrovoljni doprinosi priloženi projektu od strane vas ili članova vaše ogranizacije bi trebali biti takodje navedeni i procenjeni što je približno moguće u gotovini. Navedite fizičke objekte koji su na raspolaganju ili koji će biti na raspolaganju projektu. Navedite postojeći pribor i sredstva vaše organizacije koja će biti korištena pri projektu. Navedite sva ostala sredstva koja će biti korištena pri projektu bez obzira da li će biti dostavljena od strane vlade ili od neke druge organizacije.

Četvrto pitanje, "Šta će se desiti kada to ostvarimo?" se širi u mnoga važna pitanja u dizajnu projekta. Ona su sažeta u:

  • Utvrdite nadgledanje, izveštavanje, ocenjivanje.

Te tri stvari se razlikuju, ali su povezane jedna sa drugom. One su takodje neophodne, iako su često najprevidjenija od strane neiskusnih mobilizera i zajedničnih vodja.

Nadgledanje znači nadgledanje procesa u toku sprovodjenja projekta (dok se "izvršava"). Ne samo preuzete akcije, nego takodje i rezultati akcija, moraju biti nadgledani. To je neophodno da bi se projekat sproveo po planu. Izveštavanje je način (verbalno i pismeno) na koji su svi učesnici informisani o nadležnosti. Ocenjivanje je donošenje presude o tome šta se dešava (i o "uticaju" ili rezultatima akcije) kako bi se planovi, ciljevi, strategije promenile po potrebi.

Nadgledanje bi trebalo da je izvršeno od strane:

  • zajednice;
  • administratora/mobilizera;
  • ostalih davatelja.

Dizajn projekta treba da objasni kako će ostvarenja biti merena i overena.

Priprema i dostavljanje izveštaja mora biti odlučeno i opisano u dizajnu projekta. Naglasak treba da je na izveštaju rezultata, ili proizvoda, znači uticaju projekta, u poredjenju sa planiranim ciljevima navedenim u vašoj projektnoj ponudi, ne samo na izveštavanju o projektnim aktivnostima.

Van Neophodnog:

Dok četiri rukovodstvena pitanja, i njihovo pročirenje u tuce poglavlja, zajednički pokrivaju neophodne delove dizajna zajedničnog projekta, postoje još par elemenata koje bi mogli da dodate dizajnu. Većina ovih dodatnih elemenata je navedeno i opisano u drugoj lekciji, Projektna Ponuda. To je zato što odredjene aktivnosti su bitne pri dizajnu projekta i pri nabavci spoljnih sredstava za projekat. Njihov dodatak pri dizajnu projekta poboljšava razumevanje ponudjenog projekta, i razjašnjava bilo koja pitanja koja članovi zajednice možda imaju o projektu.

Osim toga, činjenica da su sami članovi zajednice pri zajednično-baziranom projektu najvažniji davatelji je često previdjena. Vreme, energija, mudrost i ideje dostavljene od strane izvršnog odbora ih takodje stavlja na visoku poziciju na spisku davatelja. Kada je zajednični projekt dizajniran, to bi trebalo da je uradjeno kao odgovor na zajednično iskazanim željama (kroz idejni sastanak). Kada je dizajn svršen, i projektni dokument iskucan i spreman, treba da je poslat nazad u zajednicu za komentar, i podložen javnom pregledu, tako da se potvrdi da iskreno odražava prioritete čitave zajednice.

Ostali elementi koji mogu biti dodati su:
  • Naslovna stranica;
  • Opis korisnika (i kakvu će korist imati od projekta);
  • Istorija (problema);
  • Ciljevi i aktivnosti (koliko i šta će biti uradjeno);
  • Raspored
  • Profil organizacije i dijagram;
  • Analiza troškova i koristi;
  • Opis poslova; i
  • Izvršni sažetak.

Opis ovih dodatnih elemenata neće ovde biti iznešen. Proverite Projektna Ponuda za te opise, i zašto bih ste mogli ove elemente dodati.

Zaključak:

Kada je čitava zajednica donela odluku o poželjnoj akciji, to se može iskazati u obliku projekta. Projekat bi trebalo dizajnirati. Centralni elementi projekta bi trebali biti proizvod ideja donešenih pri sastanku vodjenim od strane mobilizera; detalji razradjeni od strane izvršnog odbora izabranog od strane zajednice.

Ova pravila su pokazala da neophodni elementi dizajna su proizvedeni od četiri ključna rukovodstvena pitanja. Ostali elementi van tih neophodnih (koja pomažu da razjasne prirodu projekta zajednici i ostalim davateljima) su takodje navedena.

––»«––

Prilog: Primerna Skica Dizajna Projekta

Sledeće je primer skice dizajna projekta:

Istorija (Šta je problem?)
Cilj Projekta (Rešenje problema)
Aktivnosti
Sredstva (potencijlna, postojeća, unutrašnja, spoljna)
Ograničenja
Moguće Strategije (Za ostvarenje ciljeva/zadataka)
Izabrana Strategija (Zašto je izabrana)
Nadgledanje
Izveštavanje
Ocenjivanje
Prilozi (detaljni budžet, rasporedi, spiskovi, dijagrami,
dodatna informacija)

Planiranje Projekta:


Planning a Project

© Zaštićeno Autorsko Pravo 1967, 1987, 2007 Fil Bartl
Dizajn Stranice Lurdes Sada
––»«––
Zadnja dopuna: 28.09.2011.

 Glavna Stranica

 Dizajn Projekta